>

Brojne poznate osobe, književnici i znanstvenici ostavili su neizbrisiv trag i pružili velik doprinos znanstvenom, kulturnom i književnom životu križevačkoga kraja, Hrvatske, a i šire. U njihovu čast neke ulice, trgovi i institucije grada Križevaca ponosno nose njihovo ime.


Zavičajna zbirka „Crisiensia" Gradske knjižnice „Franjo Marković" prikuplja, obrađuje i čuva književne i znanstvene radove autora koji su ili rođeni Križevčani, ili su djelovali u Križevcima ili su na bilo koji drugi način vezani uz Križevce.


Najpoznatiji književnici koji su djelovali u Križevcima su: Nikola Benger (1695.-1766.), Križevčanin, pavlin. Napisao je više teoloških rasprava i knjiga, a najvažnija mu je „Regina Martyrum" (Kraljica mučenika); Antun Nemčić (1813.-1849.), ilirac, pjesnik, naš prvi putopisac, prije smrti bio je na dužnosti bilježnika Križevačke županije. Najznačajnije djelo mu je zbirka „Putositnice" (1942.), prvi hrvatski putopis; Ljudevit Vukotinović (1813.-1893.), književnik, planinar, geolog, paleontolog, muzealac, botaničar, zoolog, pokretač časopisa „Leptir" i „Kolo". 1838. je osnovao Ilirsku čitaonicu u Križevcima (današnja Gradska knjižnica „Franjo Marković" Križevci); Mirko Bogović (1816.-1893.), književnik i političar, ilirac, tvorac hrvatske povijesne novele, pjesnik te pripovjedač. Bio je prisni prijatelj Antuna Nemčića; Franjo Marković (1845.-1914.), Križevčanin, jedan od vodećih onodobnih intelektualaca u Hrvatskoj. Pjesnik, doktor filozofije, profesor, prvi dekan Filozofskog fakulteta i rektor Zagrebačkog sveučilišta, urednik časopisa „Vijenac". Najpoznatije mu je djelo „Dom i svijet"; Milan Grlović (1852.-1915.), književnik, novinar, publicist, rođen u Križevcima. Studira u Pragu i Beču. 1877. pokreće u Zagrebu tjednik pod nazivom "Hrvatski svjetozor", koji je smatran prvim hrvatskim informativnim listom. Utemeljitelj je i prvi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (1910.) te jedan od osnivača Hrvatskog društva književnika. Autor je djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" s biografijama brojnih osoba hrvatskog javnog i društvenog života; Ivan Lepušić (1855.-1906.), književnik i pedagog, pisao je pjesme i prozu za mlade. Najpoznatija su mu djela „Dragoljub" i „Bosanke"; Fran Gundrum Oriovčanin (1856.-1919.), liječnik, promicatelj zdravstvene kulture i naobrazbe, pisac zdravstveno-popularnih djela, organizator društvenog života, povjesničar i arheolog amater, kulturni radnik, književnik, prevoditelj; Mirko Breyer (1863.-1946.), antikvar, povjesničar, bibliofil, knjižar i nakladnik. Pisao je eseje i članke iz hrvatske kulturne i književne povijesti, objavio 30 knjiga i separata te blizu stotinu studija, rasprava, eseja, članaka i priloga. Potpisivao se kao Križevčanin; Milutin Mayer (1874.-1958.), pedagog i književnik, učitelj u Heleni te županijski školski nadzornik. Pisao je romane i surađivao u periodici. Najpoznatiji je po povijesnom romanu „Krvavi sabor križevački (1925.); Nina Vavra (1879. - 1942.), Križevčanka, dramska umjetnica, od 1899. prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedna od najvećih dramskih umjetnica svoga vremena. Pisala je prozu, dramske tekstove, kazališnu kritiku te prevodila s češkog; Karlo Häusler (1887.-1942.), nadimak Cintek. Po zanimanju je bio odvjetnik, a pisao je pjesme, novele, književne kritike i bio je suradnik u novinama. Objavio je „Pjesme", dramu „Kao živa" i „Uspomene na A. G. Matoša". S Matošem je bio veliki prijatelj; Ante Neimarević (1891.-1965.), književnik. Za života mu je objavljena knjiga „Kako su živjeli seljaci", a posthumno su sabrani feljtoni i novele o Križevcima koje je pisao u „Jutarnjem listu" Zagreb; Zlatko Špoljar (1892.-1981.), kompozitor i pisac. Uz pisanje scenske glazbe za dječje igrokaze sakupljao je i obrađivao narodne napjeve. Bavio se i književnim radom, a djela su mu: „Tri zlatne naranče i druge priče", „Kroz naša polja i lugove" i dr.; Stjepan Kranjčić (1918.-1968.) križevački župnik na glasu svetosti, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, suradnik nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca, doktor kanonskoga prava, pisac te izniman pastoralni i karitativni djelatnik. Pisao je pjesme, prozu i teološke meditacije.


Na tragu ovim iznimnim književnicima su i književnici Križevaca i okolice koji djeluju danas, a svojim radovima nadograđuju bogato stvaralaštvo Križevaca i okolice. Najpoznatiji je od njih Zvonimir Balog, najnagrađivaniji hrvatski dječji pisac, smatran utemeljiteljem suvremene hrvatske dječje poezije. Osim što je pisac, on je slikar, kipar i ilustrator. Napisao je šezdesetak knjiga za djecu i odrasle, a i autor je nekih antologija.


U znaku književnosti godišnje se u Križevcima odvijaju slijedeće književne manifestacije: Susret hrvatskog dječjeg duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić", Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić", Dan hrvatske knjige (uz Dan Grada Križevaca), Noć knjige, te Mjesec hrvatske knjige, kad se nižu književni susreti i promocije knjiga.

Najava događanja

25Stu
25.11.2017. 19:00 - 20:00
6. Festival zabavne glazbe Zlatne note
26Stu
26.11.2017. 16:30 - 17:30
Dudaški koncert
29Stu
29.11.2017. 17:00 - 21.12.2017. 19:00
Božićne kreativne radionice

Javni natječaj za zakup poslovnog prostora u objektima Razvojnog centra i Tehnološkog parka Križevci

 3d prikaz

 

Nazad na vrh